Loading....

Formatiranje diska

format diska

Formatiranje diska

 

Prije detaljnijeg opisa načina kako se formatira disk potrebno je znati šta je fajl sistem.  Da bismo dočarali fajl sistem, posmatrajmo policu sa knjigama, gdje su knjige ustvari fajlovi. Smatrajmo da imamo napravljen katalog  tih istih knjiga na našoj polici kao bilješka svih knjiga koje imamo na raspolaganju.  Razmatrajmo sada scenario u kojem recimo nemamo (izgubili, dali i sl. nekome) neku knjigu (analogno u fajl sistemu to znači fajl obrisan) ili smo dodali neke nove knjige koje nisu zabilježene u katalogu.  U ovom slučaju, ćemo imati grešku u sistemu, odnosno neregularnosti u katalogu.

Brisanje fajlova sa diska

Kada obrišemo fajl sa diska, to je isto kao i da ste očistili vaš katalog knjiga od nekih knjiga a one su i dalje ostale u polici.  Analogno tome, kada dodamo novu knjigu u policu, stare knjige su zamijenjene sa novim. Ista stvar se događa i sa fajlovima.

Formatiranje diska

Vjerovatno ste se susreli sa opcijom da formatirate disk, usb stik, sd memorijsku karticu ili neki drugi medij više puta.  Bilo da instalirate Windows operativni sistem ili se rješavate nekog gadnog virusa koji je oštetio fajlove na disku, dakle u dosta slučajeva imate ili ćete imati potrebu da formatirate vaš memorijski prostor. Dok neki smatraju da je formatiranje memorijskog prostora “novi” početak smještanja fajlova na isti, drugi pak smatraju da je to mučna i loša operacija na memorijskom prostoru – disku.

Kada želimo formatirati disk na Windows operativnom sistemu imamo na raspolaganju dvije opcije odnosno operacije formatiranja, brzo (quick) i puno (full) formatiranje.  Koju opciju odabrati? Kako napraviti ispravnu odluku? Koja opcija, s aspekta brzine, zahtjeva više vremena za obavljanje operacije formatiranja?

Prije nego objasnimo razliku između brzog i punog formata vratit ćemo se na policu sa knjigama.  Formatiranje se može smatrati kao da smo uklonuli policu sa knjigama i katalog knjiga i ostao je prazan prostor.  Ako odaberemo brzo formatiranje, knjige su i dalje prisutne u obliku traga (ostataka) i neko ih može”rekonstruisati” odnosno vratiti u početno stanje. S druge strane, punim formatiranjem se smatra kompletno uklanjanje fajlova (knjiga). Sada ćemo preći na tehničke detalje.

 

 

Šta se dešava kod punog formatiranja?

Potrebno je naglasiti da se na disku za svaku particiju odnosno volumen kreira i particiona tabela (katalog) svih particija i fajlova u njima.

Kada se odlučimo za puni format, svi fajlovi se brišu (uklanjaju) sa te particije ili diska koji smo odabrali za puni format.  Osim toga briše se i particiona tabela sa pozicijama fajlova na disku.  Tokom punog formata provjerava se disk odnosno particija, da li ima loših sektora, te se eventualno oni popravljaju.  Na kraju formatiranja se kreira nova fajl sistem tabela (particiona tabela) za taj disk.  Ukoliko formatiranje ne uspije onda je to znak da na disku ima loših fizičkih sektora ili je normalan rad diska narušen uslijed nekih drugih uzroka (oštečen firmware diska, kvar na elektronici, kvar na glavama diska i sl.).

Potrebno je naglasiti da je sa dolaskom Windows Viste, Microsoft uveo, kod punog formata, da se sektori popunjavaju sa nulama, tako da puni format vremenski traje puno duže od brzog formata.  Ta dužina trajanja zavisi i od veličine diska.  Logika je sljedeća, veći disk duže trajanje formatiranja.

Brzi format?

Umjesto brisanja svih podataka (nuliranje sektora), brzi format briše samo fajl sistem žurnal, odnosno FAT (file allocation table) tabelu, odnosno, u našem poređenju, katalog knjiga.  Dakle, brzi format jednostavno uništi FAT tabelu koja se koristi kao zabilješka koji su fajlovi na disku, kao i njihove lokacije na istom.  Brzi format ne skenira disk u potrazi za lošim sektorima i preskaće ponovno pravljenje fajl sistema (NTFS, FAT16, FAT32 i sl.).

Brzi ili puni format – koji odabrati?

Kao što smo rekli ranije, brzi format ne uništava podatke na disku već samo FAT tabelu.  Podaci se nalaze i dalje na disku te ih je lahko vratiti sa nekim recovery softverom (Active Undelete, Easy Recovery Professional i sl.).  Puni format će obrisati sve fajlove sektor po sektor od početka diska, popraviti i ponovo kreirati fajl sistem i FAT tabelu. Stoga, ukoliko želite prodati disk nekome drugom najbolje je uraditi puni format diska da eventualno neko ne bi vratio vaše podatke.  Puni format može doprinjeti da povećate performanse diska, brzini pristupa fajlovima kao i stabilnosti.

Ipak, ako je vaš disk već čist i nema loših sektora, brzi format je sasvim dovoljan.  A ako pak niste sigurni, u svakom slućaju puni format diska se preporučuje.

 

Pripremio: Emir Hasanbegović dipl.ing.it                                                                                         _______________________________

Vrste kvarova

Kvarovi koji se dešavaju na hard diskovima se mogu podijeliti u tri kategorije:

  • Logički kvarovi – Logički kvarovi su kvarovi na fajl sistemu operativnog sistema koji koristite i logički kvarovi na operativnom sistem samog hard diska. Da, hard diskovi također imaju svoj operativni sistem koji je poznat i kao firmware. Ovi kvarovi nastaju uslijed nepravilnog gašenja kompjutera (nestanak struje), usljed nekog buga u firmware-u diska ili usljed nepravilnog snimanja firmware-a diska.
  • Elektronički kvarovi – Ovi kvarovi nastaju pregaranjem jednog ili više dijelova elektroničkog sklopa na disku tj. na pločici diska tzv. PCB-u, zatim pregaranjem motora diska i pregaranjem predpojačala glava diska.
  • Mehanički kvarovi – Mehanički kvarovi nastaju ispadanjem diska sa visine (najčešće eksterni diskovi),lomljenjem konektora usljed nepravilnog spajanja diskova, oštećenjem glava. Ujedno ovi kvarovi su najteži i spašavnje podataka (pogotovo kada je potrebno zamijeniti glave diska) sa ovakvih  diskova je najteži i najskuplji proces.
  • Kombinacija pomenutih vrsta kvarova – Također je moguća i kombinacija ovih kvarova tj. npr. da se uslijed elektroničkog kvara desi i mehanički i logički kvar. Ovime spašavanje podataka sa ovakvih diskova postaje još više komplikovano.

Bad sectors

bad sektori

Bad sektori. Šta su i kako nastaju, pročitajte u nastavku….

Šta su loši sektori?

 

Loš (bad) sektor je sektor na kompjuterskom disku ili flash memoriji koji se ne može koristiti za pohranu podataka, a koji je nastao usljed permanentnog oštećenja tog sektora odnosno prostora na disku (ili zbog nemogućnosti OS-a da mu pristupi).  Loš sektor na disku obično znači fizičko oštećenje prostora na površini diska ili neispravan tranzistor kod flash memorija.

 

Fizički i logički loši sektori

 

Postoje dva tipa loših sektora: fizički i logički loši sektori.

–             Fizički loši sektori su oni sektori na disku koji imaju neki vid fizčkog-mehaničkog oštećenja.  Oni se pojave najčešće usljed udarca u disk (slučajnog ili namjernog) a dok disk radi odnosno vrši čitanje i pisanje podataka na isti.  Također fizički loši sektori na disku mogu nastati i usljed pregrijavanja diska (nepravilno ili nedovoljno hlađenje kućišta u kojem se nalazi disk), zatim usljed nekih drugih mehaničkih kvarova (oslabi motor koji okreće ploče diska,  loše glave na disku) koji izazovu fizičko oštećenje ploča diska i sl. Fizički loši sektori se ne mogu popraviti ali se mogu spriječiti.

–             Logički loši sektori nastaju usljed nepodudaranja ECC (error correction code) nađenog na sektoru sa sadržajem u njemu. Logički loš sektor se ponekad objašnjava i kao “trošenje disk formata” – ovo su logičke greške a ne fizičke.  Ovi loši sektori su popravljivi tako što se čitav disk prepiše nulama.  Ukoliko se pojave logički loši sektori koje je uzrokovao operativni sistem iste je moguće popraviti sa alatima za upravljanje diskovima i fajl sistemima na operativnom sistemu, kao npr. u Windowsima alat check disk (chkdsk).

Uzroci loših sektora

 

–             udarac u disk (namjerni ili slučajni, pad diska na tvrdu podlogu)

–             prašina

–             slabe glave ili pokvarene glave

–             mehanički kvar

–             loši uslovi u kojima disk radi (prevelika toplota, vlaga i sl.)

–             dotrajalost

–             promjene u napajanju električnom energijom

–             greške na OS-u

–             ECC greške

 

Šta je indikator da na disku ima loših sektora

 

–             Greške čitanja koje će se ponavljati prilikom otvaranja fajla ili nekog programa

–             Pristup nekom fajlu će trajati dugo

–             Čudni zvukovi koji se javljaju kada disk pokušava čitati i pisati podatke

–             Nemogućnost formatiranja diska.  Proces formatiranja se prekine i prikaže se greška.

–             Scandisk opcija se pokreće svaki puta kada se pokrene računar odnosno kada se učitava OS.

–             Operativni sistem se ne može pokrenuti i dobijemo poruke tipa “Sector not found” ili “General error in reading drive C”

–             Kod Windowsa se pojavi plavi ekran smrti (BSOD).

 

 

 

 

Defektne liste

 

Prilikom fabričke izrade diskova, proizvođač diska vrši testiranje svakog novog diska.  Prilikom tog testiranja se otkriju i loši sektori koji su nastali u procesu proizvodnje i ti loši sektori se ubilježe u sistem diska i kao takvi se ne koriste u svakodnevnoj upotrebi. Oni donekle utiču i na kapacitet diska kojeg imamo na raspolaganju.  Ovi loši sektori se, kako smo rekli, upisuju u sistem diska u listu koja nosi naziv P- lista (Primary list – Primarna lista).  Ova lista loših sektora nije vidljiva BIOS-u računara niti operativnom sistemu koji se vrti na tom računaru.  Za ovu listu zna samo sistem hard diska i ne opslužuje je ostalim “učesnicima u radu”.

Tokom rada diska kako smo rekli ranije moguće je da se pojave loši sektori. Ti novi loši sektori se također bilježe u posebnu listu koja se zove G-lista (Growth list – rasutća lista). G-lista je vidljiva za OS i moguće je pročitati pomoću programa koji čitaju S.M.A.R.T diska.  U ovim progrmima to je opcija sa imenom “Reallocated sector” – realocirani sektori.  Svaki disk ima na raspolaganju rezervne sektore na sebi samome tako da kada disk otkrije loše sektore on ih označi, upiše u G-listu i ne koristi ih više u daljnjem radu te aktivira rezervni sektor.  Broj rezervih sektora je ograničen i ovisi od proizvođača do proizvođača kao i modela i kapaciteta diska.

Kako loši sektori oštete disk

 

Glava – loši sektori se jave usljed dotrajalosti diska ili mehaničkih problema.  Istovremeno loši sektori mogu oštetiti glave ili eventualno ih uništiti.

Ploče – loši sektori se ustvari nalaze na pločama diska i kada ima na njima istih, onda je vrlo moguć scenarij da podaci budu oštećeni ili nedostupni.

Firmware – loši sektori uzrokuju probleme i sa firmware-om diska, posebno oni koji se vežu za defektne liste kao i dijelove diska na kojima se nalazi servisna zona diska.

 

Prevencija stvaranja loših sektora

 

–             Spriječiti mogućnost fizičkog udara na disk

–             Stabilno napajanje diska (da napojna jedinica na računaru daje dovoljno struje, da USB portovi daju dovoljno struje)

–             Defragmentiranje diska.  Operacija defragmentiranja mehaničkih diskova je poželjna u cilju postizanja  veće brzine čitanja i pisanja podataka po disku a ujedno služi i kao provjera dali ima loših sektora na disku.  Defragmentacija nije potrebna kod flash memorija i SSD diskova jer isti nemaju mehaničke dijelove kao i to da ne smještaju podatke na isti način kao mehanički diskovi.

–             Dovoljan kapacitet diska

–             Particioniranje diska

–             Nepreopterećavanje diska sa velikim istovremenim zahtjevima za čitanje i pisanje

–             Propisno hlađenje diska (mehaničkih diskova)

 

 

Spašavanje podataka sa diskova sa lošim sektorima

 

Diskove na kojima su se već pojavili loši sektori je potrebno čim prije probati popraviti ako se radi o logički lošim sektorima, a ako je riječ o fizičkim onda je potrebno spasiti podatke sa diska.

Ukoliko disk već ima dosta loših sektora i nije moguć pristup nekim podacima ili su neki podaci oštećeni, iste nije moguće “izvući” i spasiti bez profesionalnih alata za spašavanje podataka. Profesionalni alati pristupaju na nižem nivou i imaju sofisticiraniji pristup iščitavanju podataka sa višestrukim pokušajima čitanja ili korištenjem posebnih algoritama i metoda.

Kada primjetite da na disku imate loših sektora, pomoću simptoma koje smo gore spomenuli savjetujemo Vam da prekinete rad sa takvim diskom i isti dostavite nama kako bismo Vam pomogli u spašavanju vrijednih podataka koje ste vjerovatno skupljali možda i godinama i radili na njihovom kreiranju.

 

 

 

 

 

Pripremio: Emir Hasanbegović dipl.ing.it                                                                                                                                                                                                             _______________________________

 

Skinite tekst u pdf-u

Back To Top